Predstavnici pet udruga poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, čiji članovi čine oko 60 posto ukupnog gospodarstva u FBiH, izrazili su danas nezadovoljstvo novim zakonskim rješenjima o porezu na dohodak i dobit te doprinosima.
Ove zakone ponudila je Federalna vlada, ali poslodavci tvrde da odredbe zakona nisu u skladu s Reformskom agendom te da neće doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta i povećanju stranih investicija, a u praksi će dođi i do blagog opterećenja gospodarstvenika.
Na pres-konferenciji u Sarajevu naglasili su da oni žele stabilno pravno okruženje odnosno poreznu predvidivost da bi mogli planirati daljnje ulaganje i povećanje broja zaposlenih jer stalnom promjenom zakonskih rješenja stvara se nesigurnost.
Direktor Udruge poslodavaca FBiH Mladen Pandurević pojasnio je da je u zakonu o doprinosima osnovni zahtjev poslodavaca smanjenje stope doprinosa, a kada je u pitanju zakon o porezu na dohodak zatraženo je da se zadrži jedna stopa poreza te da dividenda bude manja od 10 posto.
”U zakonu o porezu na dobit zatraženo je uvođenje poreznih olakšica po osnovu izvoza, reinvestiranja i zapošljavanja osoba s invaliditetom”, dodao je Pandurević.
Na javnim raspravama o ovim zakonima ponovljen je i zahtjev, kaže Pandurević, da se organizira sastanak s premijerom i ministricom financija FBiH, Fadilom Novalićem i Jelkom Miličević, što će, dodaje, i biti zatraženo u prvom mjesecu naredne godine.
Kao pozitivne odredbe zakona predsjednik Udruge poslodavaca BiH Adnan Smailbegović naveo je pojednostavljenje obračuna plata, a radnicima će sve naknade biti upisane u umirovljeni staž, ali ipak upozorio je da novi zakoni donose nova opterećenja za niže plate u korist većih plaća.
Predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora Branimir Muidža kazao je da BiH ima jedan od najnižih BDP-a (bruto-nacionalni dohodak) u Europi, veliki je broj nezaposlenih, a visina stranih investicija u posljednje dvije godine iznosi samo oko 260 milijuna eura.
”Siva ekonomija trenutno se procjenjuje na nivo između 30 do 50 posto BDP-a. Svrha i cilj ovih zakona trebala bi biti da se što više zahvati u tu sivu zonu kako bi radnici imali što niže troškove i to bi potaklo ekonomiju i zapošljavanje”, mišljenje je Muidže.
U deset gradova Federacije organizirana je javna rasprava o ovim zakonima te je danas najavljeno da će se sačiniti amandmani koji će biti upućeni Federalnom parlamentu, a sve ciljem poboljšanja zakona i uspostavljanje povoljnije poslovne klime.
Nakon okončanja ove sjednice, trebala bi uslijediti nova na kojoj je predviđeno razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, a Dom naroda, koji je ranije podržao ta rješenja, zatražio je da se zakon razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.
Kako navode predlagači izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, predloženim rješenjima se regulira izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, to jest izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.
Razlozi za donošenje ovog zakona ogledaju se u provođenju Odluke Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg principa demokratije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike – stoji u obrazloženju.
Također, poslanici Nezavisnog bloka (Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović) predložili su izmjene Izbornog zakona, a cilj tog prijedloga je, kažu, osigurati da volja glasača bude poštovana, svodeći mogućnosti za malverzacije na minimum.
Na dnevnom redu nove sjednice još su i dva prijedloga o izmjenama Zakona o platama, od kojih se jedan odnosi na osiguranje prava na policijski dodatak, a drugi se tiče uvođenja naknada za sudije, tužioce i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama BiH.
Poslanici će biti upoznati i s Informacijom o rezultatima usklađivanja cijena i usluga i tehničkom kvalitetu usluga mobilne telefonije u BiH s cijenama u regionu i Evropi koju je pripremila Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Ove sjednice trebale su biti održane 15. novembra, ali su otkazane jer kako je tada obrazloženo nije bilo kvoruma za odlučivanje o tačkama dnevnog reda sjednice.
