U organizaciji Centra za građansku suradnju Livno, 23.11.2018. godine u Sarajevu je održan okrugli stol na temu Sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika u Bosni i Hercegovini za predstavnike sindikata, inspekcija rada, Federalnog ministarstava rada i socijalne politike i nevladinih organizacija. Okrugli stol je dio regionalnog projekta koji se provodi u Srbiji, Albaniji, Kosovu i Bosni i Hercegovini uz podršku Međunarodnog Olof Palme centra.
Uvodničari su bili istaknuti sindikalci: Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Tane Peulić, potpredsjednik Savez sindikata Republike Srpske za privredne sindikate, Banja Luka, zatim Zoran Mikanović, Republička uprava za inspekcijske poslove Banja Luka i Jovana Pantović, Fondacija centar za demokratiju iz Beograda.
Sudionici su utvrdili da nema većeg napretka po pitanju zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH nije usvojen novi Zakona o zdravlju i sigurnosti na radu koji je u proceduri još od 2012. godine a u primjeni je Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine (neki pravilnici datiraju iz 1947. godine poput Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim poduzećima, Sl. list FNRJ, br. 56/47). U inspekcijama nema dovoljno inspektora rada koji bi bili u mogućnosti nadzirati usklađenost sa standardima zdravlja i sigurnosti na radu. Nisu dostupni pouzdani podaci o nesrećama na radu što je poseban problem u Federaciji BiH, gdje se evidencija vodi na kantonalnom nivou. Prema dostupnim podacima, u 2018. imamo 26 povreda radnika sa smrtnim ishodom (15 FBiH + 11 RS) i 157 teško povrijeđenih radnika (93 FBiH + 64 RS); Slične nalaze i primjedbe utvrdila je i Europska komisija u svom prošlogodišnjem izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine.
Unatoč navedenim podacima, pomaka u ovoj oblasti ima. Tako, predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske, Tane Peulić, ističe da 80 % kompanija u RS provodi Zakon o zaštititi na radu i da sindikati imaju dobru suradnju sa inspekcijom rada. Predstavnik Republičke uprave za inspekcijske poslove, Zoran Mikanović, kaže da je Zakon o zaštiti na radu u RS relativno dobar i inspekcija rada redovito provjerava stanje u tvrtkama (u 2018. uradili 1023 kontrole zaštite na radu i 1011 integriranih pregleda, izdali 711 Rješenja o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, 142 prekršajna naloga, 14 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečene su novčane kazne u visini od 252.000 KM). Inspektori rada imaju redovite obuke. Ističe također, da je poslodavac glavni u zaštiti radnika i sve obveze su na poslodavcu. Ali, dobar dio poslodavaca zaštiti i zdravlju na radu pristupa formalno, posebno kada su u pitanju izrada akata o procjeni rizika a ovlaštene organizacije akte o procjeni rizika donose bez posebnog upuštanja u sam proces rada kod poslodavca.
Tokom diskusije, pomoćnik ministra za oblast rada u Ministarstvu rada i socijalne politike, gosp. Imamović, istaknuo je da u FBiH nije toliko problem u Zakonu iz 1990. godine, problem je u provedbi toga Zakona te slabostima sistema. Trenutno ne postoji prevencija zaštite radnika a treba uvesti sankcije za radnike koji odbijaju koristiti zaštitnu opremu i sredstva. Pored ovoga, problem su i ovlaštene organizacije za periodične preglede opreme i strojeva. Ovo Ministarstvo redovito radi reviziju organizacija kojih trenutno ima 49. Gosp. Imamović je istaknuo da izostaje suradnja između entiteta, ministarstava i inspekcija rada u ovoj oblasti.
Muhamed Mahmutović iz Kantonalnog odbora SSSBiH za USK je rekao da unatoč svemu nema opravdanja za neusvajanje novoga Zakona o zaštiti na radu u FBiH a poseban problem je što se politika u BiH miješa u sve pa i ovu, za radnike važnu oblast.
Jovana Pantović iz Fondacije Centar za demokratiju predstavila je situaciju u oblasti zaštite radnika u Srbiji koja je na višoj razini nego u BiH s obzirom da Srbija od 2012. godine ima status kandidata za EU članstvo i do sada je otvorila 12 poglavlja a dva su već zatvorena.
Iz rezultata istraživanja, uvodnih izlaganja i diskusije na okruglom stolu, doneseni su zaključci i preporuke na kojima će se zasnivati kampanja u narednom periodu te što svaki sudionik u procesu zaštite radnika treba uraditi.
