Prosječna razina proaktivne transparentnosti javnih institucija na razini BiH iznosi 34,8 posto, što znači da gledano u cjelini možemo govoriti o relativno niskom stupnju proaktivne transparentnosti 68 institucija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem, rekla je projektni koordinator Centra za društvena istraživanja “Analitika” Nermina Voloder.
Ona je na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja, istaknula da su razlike među institucijama drastične, jer postoje primjeri naprednih nivoa proaktivne transparentnosti, kao i oni koji ne web stranici ne objavljuju ni podatke koji su obavezni zakonom, piše Srna.
Voloder je naglasila da se najmanje objavljuju informacije koje se tiču raspodjele i trošenja javnog novca i oko 91 posto institucija to ne čini, a nijedna institucija ne objavljuje analitički proračun.
Prema njenim riječima, značajan broj institucija ne objavljuje planove javnih nabavki, njih 28 posto, a osnovne elemente ugovora 50 posto, iako je to zakonska obaveza.
“Osim proračunskih informacija, nedostatak proaktivnog objavljivanja najevidentniji je u domenu operativnih informacija jer 62 posto institucija nema objavljen godišnji plan rada, dok skoro 70 posto institucija ne objavljuje izvještaj o radu”, rekla je ona.
Istraživanje pokazuje da 44 posto ispitanih institucija nije objavilo indeks-registar, 22 posto nije objavilo vodič za slobodan pristup informacijama usprkos tome što je to propisano Zakonom o slobodi pristupa informacijama BiH.
Voloder je naglasila da je “Analitika” u svibnju uradila analizu web-stranica 68 javnih institucija, pri čemu je evidentirano postojanje svih 38 vrsta informacija i dokumenata definiranih u Standardima proaktivne transparentnosti.
Koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan istakao je da proaktivno objavljivanje informacija i važnih dokumenata o instituciji čini osnovu dobrog upravljanja budući da obavezuje institucije da kontinuirano i blagovremeno informiraju javnost o svom radu.
On je naglasio da proaktivna transparentnost služi i jačanju odgovornosti javnih institucija.
Ćuzulan je kao dobar primjer naveo Kancelariju koordinatora za reformu javne uprave koja je ostvarila rezultat od 87,7 posto, što je primjer proaktivne transparentnosti.
Zamjenik direktora Agencije za statistiku Fadil Fatić istakao je da i oni na svom primjeru daju dobar primjer institucijama kako treba da objavljuju svoje informacije i da budu transparentni.
Menadžer tematske oblasti Programa jačanja javnih institucija u BiH iz NJemačke organizacije za međunarodnu suradnju (GIZ) Elvis Mujanović istakao je da je ovo način da se dobre prakse prepoznaju i standardi proširuju, čemu će GIZ i dalje davati punu podršku.
U okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH, koji po nalogu Vlade Njemačke provodi GIZ, inicijativu za unapređenje transparentnosti u javnoj upravi pokrenule su 2015. četiri institucije korisnice – Ureda koordinatora za reformu javne uprave, Direkcija za europske integracije, Agencija za statistiku BiH i Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta.
U suradnji sa organizacijama civilnog društva ove institucije izradile su standarde proaktivne transparentnosti u javnoj upravi u BiH kojima je definirano 38 dokumenata i specifičnih vrsta informacija.
Tekst u potpunosti preuzet s bljesak.info
