Razlog njegovog izostanka s dnevnog reda, obrazložen je time da se suštinski ne razlikuje od aktuelnog zakona, čija je dva člana Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim i zbog čega su stečajni postupci u Federaciji BiH zakočeni.

Ministarstvo pravde, kao predlagač novog zakona o stečaju, ima potpuno suprotne argumente. Smatraju kako će novi zakon maksimalno zaštititi prava radnika u FBiH, urediti predstečajne i stečajne postupke, omogućiti reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana, urediti međunarodni stečaj i doprinijeti kreiranju pozitivne investicijske klime. U pripremi novog zakona ogromna je pažnja posvećena zaštiti prava radnika.

Odgovarajući na pitanje koje su ključne promjene u novom Zakonu o stečaju u FBiH, ministar pravde Mato Jozićposebno ističe uvođenje novog instituta “predstečajnog postupka”, čega nema u aktuelnom zakonu.

“Ovim institutom se pruža mogućnost poduzećima da u početnoj fazi finansijske krize, kroz sudski postupak, zaključe poravnanje i na takav način izbjegnu stečaj kao i da revitaliziraju poduzeće i nastave sa radom. Zatim,značajno su pooštrene mjere pokretanja stečajnog postupka. Privrednim subjektima koji su platežno nesposobni 60 dana i čiji su računi blokirani, propisana je obaveza pokretanja stečaj. Uzimajući u obzir propisane zakonske kazne u slučaju nepodnošenja prijedloga, za očekivati je da više neće biti neizmirivanja obaveza prema radnicima u dužem vremenskom periodu. Gotovo identičan zakon je na snazi u Republici Srpskoj od marta 2016. godine i od tada do danas procesom predstečajnog postupka, odnosno restrukturiranja, spašeno je nekoliko velikih poduzeća, čime je sačuvano više od 600 radnih mjesta”, kaže ministar Jozić.

Govoreći o radnicima i njihovim pravima, potcrtao je da su prava radnika u novom zakonu na prvom mjestu.

“U važećem zakonu članovi koje je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim tretiraju broj i visinu plaća koje se trebaju isplatiti radnicima. Po tom zakonu radnici bi trebali dobiti svega osam plaća, ali ne zarađenih nego najniže obračunatih u FBiH i pratećih doprinosa za njih. U Novom zakonu, vodeći se zaštitom prava radnika i poštujući presudu Ustavnog suda FBiH, radnici će prije svih povjerilaca dobiti ostvarene plaće za 12 mjeseci, a ne najniže obračunate, te pune doprinose na njih. Novim Zakonom, u viši isplatni red svrstani su i radnici koji ostvaruju pravo na otpremnine, naknade štete za povrede na radu te porodice radnika poginulih na radu, svi u punom iznosu propisanih zakonom ili kolektivnim ugovorima. Ostatak plata radnika svrstava se u opći isplatni red, u ukupnom ostvarenom iznosu, što govori da će radnici dobiti sve zarađene plate. U većini slučajeva, kao jedan od razloga otvaranja stečaja, navode se loši ili neodgovorni postupci uprave društva, nadzornog odbora i odbora za reviziju što je bio i razlog da se novom zakonskom regulativom svrstaju u posljednji isplatni red. Svako drugačije rješenje članova Novog zakona koji tretiraju potraživanja radnika bi dovelo do ozbiljnog narušavanja balansa među ostalim povjeriocima u opštem isplatnom redu”, smatra ministar Jozić i upozorava kako bi u konačnici to moglo dovesti do narušavanja poslovne klime i povlačenja investitora.

Kada su u pitanju prava radnika koji su stekli pravo na penzije, ministar Jozić kaže da je Ministarstvo pravde FBiH podržalo amandman da se radnicima koji su stekli pravo na penziju uplate doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje u punom iznosu, čime bi bio moguć neometan odlazak u penziju. Međutim, Parlament je naprasno odbio razmatranje prijedloga novog zakona pa parlamentarci nisu dobili priliku da razmatraju i usvoje ovaj amandman.

Posebna tema razgovora bilo je trajanje stečajnih postupaka, unovčavanje stečajne mase te odgovornost stečajnih upravnika i koliko se o tome vodilo računa pri izradi novog zakona.

“U novom zakonu određen je rok od jedne, a u složenim postupcima dvije godine za okončanje stečajnog postupka. Uvedeno je načelo hitnosti, čime su svi parnični, sudski i upravni postupci vezani za stečaj značajno ubrzani. Uveden je institut revizije radi veće kontrole odluka u stečajnom postupku. Jasno su precizirani ovlašteni predlagači stečajnog postupka. Detaljno i precizno su propisane sve obaveze stečajnog upravnika. Novim Zakonom propisano je da stečajni upravnik istovremeno može voditi dva stečajna postupka ili više postupaka male vrijednosti. Nijedne od ovih odredaba nema u važećem zakonu”, naglašava Jozić.

Novim Zakonom je također propisano da se troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase izmiruju prije stečajnih povjerilaca redoslijedom njihovog dospijeća.

“Drugačije rješenje nije moguće. U suprotnom, neće se moći voditi stečajni postupci, isplatiti radnici koji su ostali u radnom odnosu niti vještačiti, procijeniti i unovčiti imovina iz koje se isplaćuju svi povjerioci pa i sami radnici. Svako drugo rješenje bi dovelo do potpune obustave stečajnih postupaka u FBiH. Ovakva zakonska rješenja su u svim zemljama regije, Evrope pa i dalje. U izradu Novog Zakona o stečaju u FBiH bili su uključeni stručnjaci iz sudske prakse, pravni eksperti i stečajni upravnici. Predstavnici sindikata radnika su učestvovali tokom javnih rasprava i svi njihovi konstruktivni prijedlozi su uvršteni u tekst novog Zakona“, zaključuje u razgovoru za Fenu ministar pravde FBiH Mato Jozić.

(izvor: radiosarajevo.ba)