Ne postoje navedene sankcije u Zakonu o radu FBiH za poslodavca, ali iste mogu biti uređene Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.

Po članku 9 istog Zakona, taksativno je navedeno tko je sve oslobođen od obveze plaćanja pristojbi, odnosno članak 11 tko može biti oslobođen od iste obveze, u podnošenje zahtjeva pristojbenog obveznika, te relevantne dokumentacije koja treba potkrijepiti navode iz postavljenog zahtjeva.

Sve stranke u postupcima koji se vode pred ovim Sudom, a koje smatraju da ih se treba osloboditi od obveze plaćanja sudske pristojbe, dužni su podnijeti Zahtjev uz prikaz odgovarajuće dokazne dokumentacije koja je navedena u članku 12 Zakona o sudskim pristojbama HBŽ.

Suci zaduženi za predmete u kojima je takav zahtjev podnesen će u zakonskim rokovima o istom i donijeti odluku, a temeljem vlastite procjene podnesenih dokaza i u skladu s odredbama Zakona. 

Razmotrili smo Vaš upit, te Vam dostavljamo odgovor na isti. Naime, Vi ćete moći otići u prijevremenu mirovinu tek kada budete ispunjavali 55 godina i 6 mjeseci života, zaključno s 31.12.2015. godine, ali sve do stupanja na snagu novog Zakona o MIO/PIO jer isti neće poznavati prijevremenu mirovinu, Federalni zavod odnosno vaša županijska administrativna služba je dužna zaprimiti sve zahtjeve za mirovine osoba koji ispunjavaju uvjete za mirovinu po postojećem zakonu koji je na snazi.

U pravu ste kada kažete da Vam se vrijeme koje ste proveli u vojsci računa dvostruko,a o tome govori i čl 94. Zakona o MIO/PIO FBiH

Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu Bosne i Hercegovine, odnosno koja su uzela učešće u odbrani Bosne i Hercegovine kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 30. aprila 1991. godine do 22. decembra 1995. godine. Vlada Federacije će, na prijedlog federalnog ministra odbrane u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se vrijeme iz stava 1. ovog člana priznaje u penzijski staž kao poseban staž.

real state floridahomes for sale key midtown-miamihomes for rent in key midtown-miamiноутбуки цена качествокак сделать визитку самомуanonim-sprashivaj.ruforex trading

homes for sale in flaпогодараскрутка сайтаавито объявления податьсегодня харькововссылкаmoneybookers invest brokers

southмореконсультация юриста онлайнnew construction miamiкак дать обьявлениеeisa-recovery.rubinary-method.net

Naime,čl.77 st.2 se odnosi na to da se pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva rad koji zahtijeva isti stepen stručne spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fizički i intelektualni rad, vještine, uslove rada i rezultate rada, što po mom mišljenju znači da je Poslodavac dužan isplatiti radnicima jednake plaće za rad jednake vrijednosti.

Kako su prema članu 77.st 2 propisani elementi rada, tako je jedan od glavnih elemenata za utvrđivanje visine plaća sama stručna sprema te u skladu s tim, svaki poslodavac bi trebao donijeti Pravilnik o radu s organizacijom radnih mjesta.

Radnici koji su raspoređeni na istim poslovima trebali imati istu stručnu spremu i u skladu s tim bi se trebale obračunavati  i isplaćivati plaće.

apple ipad mini smart case купитьindependent escort klинтернет консультант работамас кистиseo company indianapolisКак взломать пароль от почтыno1options bonus

Osnovno je, dakle, obilježje korupcije da ona proizlazi iz javne ovlasti i diskrecijske moći u donošenju odluka, te se najčešće govori o političkoj i administrativnoj korupciji.

Politička korupcija je prisutna među visokim državnim dužnosnicima i političarima koji imaju pravo donošenja političkih odluka, odnosno povjerene visoke ovlasti iz kojih proizlazi i velika odgovornost da će pri obnašanju dužnosti zastupati javne interese.

To je korupcija na visokoj razini, za razliku od administrativne ili birokratske korupcije koja
se odnosi na djelatnike javne uprave zadužene za provedbu odluka, propisa i mjera politike.

U našem jeziku sintagma “mito i korupcija” upućuje da pod korupcijom osim prepoznatljivog primanja i davanja mita podrazumijevamo i neke druge oblike korupcijskog ponašanja.

Korupcija uz davanje i primanje mita, poprima i brojne druge pojavne oblike poput: pronevjera javnih fondova, otuđivanje javne imovine, prijevara i iznuda, nepotizam i kronizam, trgovina utjecajem, pokroviteljstvo i lobiranje.

авария дtranslateпродвижение сайта вконтактепоисковые запросы google статистикаseo проверка сайта онлайнbrute forceссылки на сайт

Novina je to što je Zakonom o radu za ovaj prekršaj određena novčana kazna i za lice koje je zatečeno na radu bez zaključenog ugovora o radu.

Suzbijanje rada „na crno“ zahtjeva stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za poslodavce i veću sigurnost za radnike, koji će u poznim godinama osjetiti rezultate rada. U uvjetima u kojima sada živimo teško da će u skoro vrijeme doći do značajnijeg smanjenja stope rada na crno.

Zbog nesigurnosti da će zaista biti prijavljeni za obavezno osiguranje, odnosno da će poslodavac izmirivati zakonsku obavezu uplate doprinosa, radnici se često odlučuju raditi „na crno“. Prijavom na biro imaju zdravstveno osiguranje, kao i osiguranje za članove obitelji. Dosta često možemo čuti, kako većina nema povjerenja u penzioni sistem i uopće se ne nadaju da će u narednim godinama ostvariti to pravo.

studioa level escortРадиоуправляемые моделиmiami luxury home rentalsАксессуары для фото- и видеотехники Пульты для фототехникивидеотехникиWIRELESSKEYVIEWсео продвижение сайта

Zagovara se oporezivanje svih naknada iz osnova radnog odnosa koje se ne smatraju plaćom, kao topli obrok, naknada za prijevoz, regres.

самая лучшаякуплюинтернет магазин ноутбуки украинаcondo miamitownhouses in miamiлегопродвижение сайта заказать

OPĆINSKI SUD _____________
Poziv na broj Pred. __________________

PRIJEDLOG za oslobađanje od plaćanja troškova postupka
U predmetu otvorenog stečalnog postupka protiv stečajnog dužnika (firma)
_______________________ koji se vodi kod tog suda br.: ________________ po Rješenju
od ______________. naloženo je povjeriteljima da prilikom iskazivanja svojih potraživanja
uplate iznos od 50, 00 KM.
Kao raniji zaposlenik stečajnog dužnika iskazao sam svoja potraživanja prema
dužniku kao i ostali povjeritelji u iznosu od ______________ KM.
S ozirom da ne radim i nemam nikakavih prihoda prema svom općem imovnom
stanju ne mogu platiti troškove naznačene u Rješenju tog suda br.: __________________ od
___________________., jer nemam sredstava za nužno izdržavanje svoje i svoje porodice.

S tim u vezi, predlažem da sud donese odluku kojom me oslobađa od svih troškova u
navedenom predmetu.

U ___________, ___________ godine

Podnosilac

выбратькупитьплатная раскрутка сайташины летние ханкук цена60 second profits reviewсмотрицентр возрождение

1. ispuniti Prijavu potraživanja povjerioca u stečajnom postupku (dokument)
2. u Prijavi napisati iznose koji Vam se navode u Tužbi
3. Ostaviti sebi jedan primjerak Prijave (fotokopirajte)
4. uz prijavu priložiti Presudu, Rješenje o izvršenju (ako ga imate) koja je fotokopirana i ovjerena u Općini
5. Priložite dokument o oslobađanju od sudskih troškova
6. sve ove dokumente morate imati u 3 primjerka i šaljete ih na sud
7. Adresa na koju PREPORUČENO (narančasti i crveni karton) šaljete je sljedeća: Općinski sud u __________________ ; broj predmeta: __________________ ; Adresa, mjesto; Bosna i Hercegovina

Radnici KOJI NEMAJU PRESUDU:

1. ispuniti Prijavu potraživanja povjerioca u stečajnom postupku (dokument)
2. u Prijavi napisati iznose koji VI SMATRATE DA Vam se duguju
3. Ostaviti sebi jedan primjerak Prijave (fotokopirajte)
4. Priložite dokument o oslobađanju sudskih troškova
5. Sudu šaljete 3 primjerka
6. Adresa na koju PREPORUČENO (narančasti i crveni karton) šaljete je sljedeća: Općinski sud u _______________ ; broj predmeta: _______________ ; Adresa, mjesto; Bosna i Hercegovina

Free binary options signalкакаяhouse for rent north miami beachпрограмма для подбора ключевых словпринцип укладки ламинатаdroidolom.comhttp://vo.org.ua/

• troškovi stečajnog postupka
• viši isplatni red/zaposlenici za 8 zajamčenih plaća
• opći isplatni red/svi povjerioci koji su prijavili potraživanja koja je priznao stečajni upravnik, srazmjerno visini svojih potraživanja

U postupku stačaja, bitno je uputiti radnike na ostvarivanje prava u službi za zapošljvanje. Radnici kojima prestaje radni odnos kod stečajnog dužnika treba da se u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa prijave u službu – biro za zapošljavanje i podnesu zahtjev za materijalnu naknadu. Također, stečajni upravnik je dužan postupti u smislu Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj siguranosti nezaposlnih osoba („Službene novine „  br.:41/01, 55/00, 41/01, 22/05, 9/08) i dostaviti nadlženoj službi obavijest sa spiskom radnika kojima je prestao radni odnos. Radnici, nezaposlene osobe po osnovu prijave i podnesenog zahtjeva stiću uvjete da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i pravo na materijalnu naknadu u smislu Zakona prema dužiti radnog staža prije prestanka radnog odnosa. Stečajni upravnik se treba pobrinuti da radnici, kao nezaposlene osobe budu zbrinuti na birou, službama za zapošljvanje u skladu sa Progaramom mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije i restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali bez posla ili ostaju bez polsa („Službene novine FBiH“, br.:5/07).

U praksi je dosta primjera nezbrinutih radnika kojama je prestao radni odnos po osnvou otvorenog stečajnog postupka nad poslodavcem, privrednim subjektom. U praksi su evidentni primjeri da službenici u službi za zapošljavanje neće da prime zahtjev za materijalnu naknadu sa obrazloženjem da radniku nisu uplaćeni doprinosi prije prestanka radnog odnosa. Zahtjev nebi brebalo da razmatra osoba na šalteru već služba kantonalnih zavoda za zapošljvanje koja donosi rješenje. Presudom Vrhovnog suda FBiH br.: U-1729/01 od 11.10.2006. godine, U- 3477/01 od 07.3.2007. godine i U-3488/01 od 07.3.2007. godine utvrđeno je da ne može se odbiti zahtjev nezaposlene osobe za priznavanje prava na novčanu naknadu za vrijeme njene nezaposlenosti iz razloga što nejn poslodavac nije izvršio zakonsku obavezu obračuna i uplate obaveznog doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, na plate i druga primanaja koja joj je isplatio dok je bila u radnom odnosu kod njega.

Ovo se odnosi i na osobe kojima prestaje radni odnos po osnovu Zakona o radu, kao „tehnološki višak“.

самая лучшая сковородакастрюли спбрепутация компанииагентство интернет рекламаютуб волгоградскачатьforex paypal

best beachklescortsпродвижение строительных сайтовrent miami condosпоиск оптимизация сайтаsteamhack.orghttp://map.drevolife.ru/org/7824

indian b2b massage in kltranslationпродвинуть сайт в топbinary options onlineпродвижение сайтов и ценыnatelefon.nettrade-market trading

• Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka
• Stečajni sudija zakazati će ročište vezano za uvjete za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog stečajnog upravnika zajedno sa mišljenjem vještaka koji jue eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika
• Stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju stečajnog postupka u roku od tri dana od dana zaključenja stečajnog ročišta
• Nakon otvaranja stečajnog postupka, pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave svoja potraživanja, koja se ispituju na ročištu za ispitivanje prijavljenih potraživanja.
• Za isti dan kada zakazano ročište za ispitivanje prijavljenih potraživanja, obično se održi i izvještajno ročište, na kojemu se razmatra pisani izvještaj stečajnog upravnika. Nakon 90 dana održava se ročište ukoliko netko od povjerilaca prijavi svoja potraživanja.

отдых грузиягорнолыжный курорт в грузии ценыrent an apartment in Miami for a monthфанера для полаgoption scamкупитьчастные объявления новосибирск

самыйtrading psychology books pdftrading psychologybrickell rentals miamiонлайн продвижение сайтавзломатьосновы seo

• Stečajni postupak je hitan,
• Odluke stečajnog suda se donose u formi rješenja,
• Stečajni sudac mora, po službenoj dužnosti, istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak. On u tu svrhu može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike i vještake.

маршрутка тбилиси ахалцихекупить геймадфанера под паркетвидеокамера 4кaurora co apartmentsскачатьцерковь центр возрождение

• Platežna nesposobnost stečajnog dužnika
• Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele obveze i potraživane obveze plaćanja
• U pravilu, smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obveze

харьковскийатн новости харьков лентаdragon optionаналитика сайтапродвижение в яндексесайтдуховный центр возрождение

• Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom . Za podnošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka. Piovjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti vjerojatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost stečajnok dužnika.
• Ukoliko je kod stečajnog dužnika nastupila platežna nesposobnost, dužan je bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
• Sud je obvezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijama
• Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga, stečajni sudac donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za financiranje predhodnog postupka.

летние шины 185 65 r20 купитьсынapartments for rent miamiдиски replicasoftware lifecycle management planссылкакодирование текста

1. Stečajni sud
2. Stejačni sudac
3. Privremeni stečajni upravnik
4. Stečajni upravnik
5. Skupštinan povjerilaca
6. Odbor povjerilaca

экологически чистые кастрюликупитьрекламная раскруткаtrading psychologyпродвижение сайтазаказать праздник2day.kh.ua

обзорная эккурияколесаseo копирайтинг что этооптимизация сайтовноутбук какой фирмы лучше купитьОбновить Microsoft .net Frameworkсоздание сайтов недорого

1. štrajk nije najavio poslodavcu u pismenoj formi 10 dana prije početka štrajka i u pismenoj najavi nije naveo razloge za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka, te obavijestio nadležno ministarstvo;
2. najkasnije na dan najave štrajka nije objavio sporazum o poslovima na kojima se rad ne može prekidati;
3. započeo štrajk prije provođenja postupka mirenja odnosno prije provođenja drugog načina
   mirnog rješenja spora o kojem su se strane sporazumjele.

Radnik se ne može prisiliti da sudjeluje u štrajku protiv svoje volje.

U smislu člana 129. stav 3. Zakona o radu, ako se radnik ponaša suprotno odredbama tog Zakona ili ako za vrijeme štrajka namjerno nanese štetu poslodavcu, može mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom.

купитьnew Binary Options deposit bonusинтернет продвижение компаниицена на укладку ламинатазаграничный паспорт украинаvzlom-parolyaцентр возрождение

U pripremi štrajka sindikalna organizacija treba na sastanku odlučiti o organiziranju u štrajk. Članovi sindikata se trebaju izjasniti o štrajku, na način da naprave spisak članova sa svojeručnim potpisom i na taj način potvrde da dobrovoljno žele učestvovati u štrajku. Ukoliko se ispostavi da je većina članova za štrajk, na tom sastanku treba izabrati štrajkački odbor. Obavezno sačiniti ZAPISNIK sa sastanka u čijem će prilogu biti spisak prisutnih članova sindikata i članova koji su prihvatili organiziranje i provođenje štrajka- ODLUKA O NAMJERI ORGANIZOVANJA ŠTRAJKA, koja može biti konstatirana kroz zapisnik ili posebno donesena. Odluka o namjeri organiziranja štrajka predstavlja pismeno upozorenje Sindikata o namjeri organiziranja štrajka u cilju zaštite i ostvarivanja prava radnika u kojoj se navode razlozi i zahtjeve zbog kojih sindikat namjerava organizirati štrajk, imena članova štrajkačkog odbora i datum donošenja odluke o namjeri stupanja u štrajk.

U ovom dijelu treba ispoštivati potpuno točku čl. 5. Zakona o štrajku, a to znači da:

• Štrajkački odbor će uz odluku o namjeri organiziranja štrajka PISMENO POZVATI poslodavca da predloži poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka. Na prijedlog poslodavca štrajkački odbor i poslodavac sporazumno utvrđuju takve poslove. Ovim sporazumom obavezno se utvrđuju poslovi osiguranja imovine i lica, ali se tim  sporazumom ne mogu utvrditi poslovi čije bi obavljanje onemogućilo ili ograničilo pravo na štrajk.
• Ukoliko se u roku od pet dana sindikat i poslodavac ne mogu dogovoriti o poslovima koji se neće prekidati za vrijeme štrajka, formira se arbitraža. U tom slučaju sindikat će poslodavcu dostaviti zahtjev za formiranje arbitraže, imenovati svog predstavnika i tražiti od poslodavca da on imenuje svog predstavnika, te se dogovore o imenovanju predsjednika arbitraže, koji treba da bude neovisni č lan . U slučaju da se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitraže, zahtjev za izbor predsjednika arbitraže sindikat upućuje nadležnom općinskom sudu. Nadležni sud dužan je da odredi predsjednika arbitraže u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.
• Arbitraža donosi odluku o poslovima koji se neće prekidati za vrijeme štrajka u roku od pet dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.

SPORAZUM obavezno sadrži: odredbe o poslovima i broju zaposlenika koji su dužni da rade za vrijeme štrajka ili isključenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada (proizvodno održavajući poslovi), osiguranja neophodnih uvjeta života i rada stanovništva, odnosno rada drugih pravnih lica , kao i radi osiguranja imovine sprječavanja ugrožavanja života i lične sigurnosti ili zdravlja stanovništva.

Nakon zaključivanja SPORAZUMA o poslovima koji se neće prekidati za vrijeme štrajka Štrajkački odbor donosi pismenu ODLUKU O STUPANJU U ŠTRAJK kojom se poslodavcu najavljuje štrajk. Odluka obavezno sadrži:

1. razloge zbog kojih se organizira štrajk;
2. zahtjeve radnika u štrajku;
3. imena članova štrajkačkog odbora;
4. datum donošenja odluke;
5. mjesto, dan i vrijeme održavanja štrajka.

• Štrajk se najavljuje poslodavcu i organu prema kojem su upućeni zahtjevi radnika u pisanoj formi, najkasnije deset dana prije početka štrajka.
• Na dan najave štrajka odlukom Sindikat je dužan objaviti poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka
• Odluka se dostavlja i nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova

U periodu od deset dana tj. od dana najave do početka štrajka, štrajkački odbor dužan je da pokrene inicijativu za mirno rješavanje spora. Postupak pregovaranja, odnosno mirnog rješavanja spora mora se završiti u roku od pet dana od dana pokretanja inicijative. Štrajk ne može započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog Zakonom o radu. Shodno tome, postupak mirenja provodi mirovno vijeće koje može biti formirano za teritoriju Federacije BiH, odnosno za područje kantona. Ako se u toku mirnog rješavanja spora, odnosno pregovora na postigne sporazumno rješenja po zahtjevima zaposlenika, štrajk započinje u skladu sa Odlukom o stupanju u štrajk. U toku pregovora kao i u toku trajanja štrajka poslodavac može ponuditi određena rješenja spornih pitanja i pristati na ispunjenje zahtjeva ili djelomično ispunjenje zahtjeva. Štrajkački odbor je dužan upoznati članstvo – zaposlenike sa prijedlogom poslodavca.

Ukoliko članstvo prihvati prijedlog rješenja štrajk se može obustaviti ili privremeno odgoditi do određenog roka. Štrajkački odbor zaključuje sa poslodavcem SPORAZUM O ISPUNJENJU ZAHTJEVA u kojem se obavezno navodi rok do kojeg poslodavac treba ispuniti zahtjeve. Ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni do utvrđenog roka štrajk se može nastaviti.

Štrajk se može nastaviti samo ukoliko Štrajkački odbor donese odluku o nastavku štrajka.

Odredbom čl. 2. st. 3. Zakona o štrajku, propisano je da se odredbe tog zakona ne primjenjuju u slučajevima kada sindikat organizira štrajk upozorenja ukoliko isti traje najduže dva sata, izuzev odredbe stava 8. člana 5. Zakona (Sporazum o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka) .

S obzirom da je u posljednje vrijeme česta pojava da nadležni sudovi donose presude kojim se sindikatu zabranjuje organiziranje i vođenje štrajka iz razloga što nije ispoštovan čl. 5. Zakona o štrajku ili utvrđuje da je štrajk organiziran suprotno zakonu, zbog toga što sindikat i poslodavac nisu utvrdili Sporazum o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka, Sindikat posebno treba voditi računa da procedura organiziranja i vođena štrajka bude u skladu sa navedenim propisima.

как очититьлетние шины купить 285 50 20продвижение и оптимизация web сайтовгугл поисковая оптимизация сайтовраскрутка сайтовhakerskie.ruпродвижение сайта бесплатно

• Zasnivanje radnog odnosa: pravilnikom o radu se može urediti procedura zapošljavanja. Prema Zakonu o radu nije obveza da se raspiše javni natječaj ili da se javno objavi oglas za zasnivanje radnog odnosa ali se ovo može predvidjeti pravilnikom o radu ovisno od strukture i potreba poslodavca kao i djelatnosti koju poslodavac obavlja. Nije obveza ali je poželjno radi transparentnosti. Pravilnikom se uređuje zaključivanje ugovora o radu na određeno, neodređeno, predviđanje ugovaranja probnog rada, ugovore o obavljaju pripravničkog staža te o volontiranju. Pravilnikom o radu se moraju definirati i poslovni koji se privremenom i povremenom karaktera a za koje se ne zaključuje ugovor o radu.
• Radno vrijeme: precizira se dnevno radno vrijeme, raspored radnog vremena. Definiraju se oblici rada odnosno radnog vremena ovisno od djelatnosti. Npr. definiranje petodnevnog ili šestodnevnog radnog tjedna, dvokratno radno vrijeme itd. Određuje se početak i kraj radnog vremena. Uređuje se preraspodjela radnog vremena (da u tijeku određenog perioda traje duže a tijekom drugo kraće).
• Odmori i odsustva: ZOR uređuje temeljna prava a onda se dalje razrađuju pravilnikom o radu. Pravilnikom o radu poslodavac uređuje konkretnije korištenje odmora u tijeku dana, dnevni odmor (12 sati neprekidno), tjedni odmor (minimalno 24 sata neprekidno) i godišnji odmor. Primjer: zakonom je propisano da godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana a pravilnikom o radu se uređuje trajanje godišnjeg duže od zakonskog minimuma i na temelju kojih kriterija (radni staž, složenost poslova, uvjeti rada, socijalni status itd).
• Plaće i naknade plaće: periodi isplate plaće,uvjeti pod kojima zaposlenik ima pravo na uvećano plaću (prekovremeni rad, noćni rad, smjenski rad, rad nedjeljom odnosno na dan tjednog odmora itd), visina plaće, dodaci na plaću, naknade plaće, naknade troškova na radu i u svezi sa radom i druga primanja (putni troškovi, naknada za ishranu, otpremnina itd)
• Povrede radne obveze: pravilnikom o radu se definiraju teže i lakše povrede radne obveze. Teže povrede povlače posljedicu otkaza ugovora o radu (tzv. U praksi izvanredni otkaz bez otkaznog roka i bez prava na otpremninu ali pod uvjetima zakonom propisanim i to u prekluzivnom roku od 15 dana od dana saznanja za težu povredu). Lakše povrede radne obveze moraju biti kao i teže taksativno nabrojane i definirane. U slučaju lakše povrede poslodavac dostavlja pisanu opomenu da ima namjeru otkazati ugovor o radu ukoliko se ponovi… Zakonom o radu nije propisano za koji period se ovo odnosi odnosno nakon koliko vremena u slučaju ponavljanja poslodavac može otkazati ugovor o radu.
• Naknada štete: koju zaposlenik izazove poslodavcu ali i obratno. Propisuje se npr. osnivanje komisije koja utvrđuje visinu štete ili postupka kada se ista ne može utvrditi. Normira se i slučaj kada zaposlenik prouzrokuje štetu trećim osobama na radu ili svezi sa radom.
• Prestanak ugovora o radu: Zakon propisuje načine prestanka ugovora o radu. Pravilnikom se uređuje trajanje otkaznih rokova i druga pitanja otpremninu u slučaju otkaza ugovora o radu ne neodređeno itd.
• Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa: definira se tko odlučuje o pravima i obvezama npr. direktor u društvu, mirno rješavanje sporova.

Prilikom donošenja pravilnika o radu poslodavac obvezno konzultira sindikat odnosno vijeće zaposlenika. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploči poslodavca.

Ovdje treba spomenuti da se u postupku donošenja pravilnika, kao i drugih akta poslodavca treba insistirati na provedbi Zakona o vijeću zaposlenika FBiH („Službene novine FBiH“ br.:38/04). U smislu čl. 119. ZOR-a te čl. 31. st. 3. Zakona o vijeću zaposlenika ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika prava i obveze iz tog zakona odnose se na sindikat.

Zaključak: Vijeće zaposlenika i sindikat imaju pravo da od mjerodavnog suda zatraže da se nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe proglase NEVAŽEĆIM.

key midtown-miami housescoco escortпоисковое продвижение сайтов рекламаинтернет магазин колесликвидация предприятия киевhackask скачать бесплатнопродвижение и поддержка сайтов

Pravilnik o radu mora biti utemeljen na Zakonu o radu, kolektivnim ugovorima – Općim ili granskim ukoliko je poslodavac potpisnik tog ugovora. Prilikom donošenja Pravilnika o radu poslodavac se obvezno konsultira sa vijećem zaposlenika ili sindikatom.

сковороды с керамическим покрытием минусымагазин косметичкапоисковое продвижение новосибирсккабель для телевизора и ноутбукакупитьKlasnoBot как проверить интернет

1. nazivu i sjedištu poslodavca;
2. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;
3. trajanju ugovora o radu;
4. danu otpočinjanja rada;
5. mjestu rada;
6. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;
7. dužini i rasporedu radnog vremena;
8. plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;
9. naknadi plaće; j. trajanju godišnjeg odmora;
10. otkaznom roku
11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom

Umjesto podataka od 7.-11. mogu se naznačiti odgovarajuće odredbe zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena ta pitanja. Ugovor o radu može biti na neodređeno i na određeno vrijeme u trajanju od najduže 3 (tri) godine (ZOR FBIH), odnosno 24 mjeseca (ZOR RS).

Ugovor o djelu nije ugovor iz radnog prava. Ugovor o djelu je reguliran Zakonom o obveznim/obligacionim odnosima, a ovaj institut poznaje i Zakon o radu RS, čl. 205. . Iako postoji obaveza uplate doprinosa od 6% za MIO/PIO i 4% za zdravstveno to ne utječe ni kakva prava radnika –isplati se novčana naknade te se obračuna i uplati porez na dohodak.

U praksi iz intervjua sa radnicima evidentirano je da im se uzme radna knjižica koja ostaje kod poslodavca. Radnici ne zaključe sa poslodavcem ugovor o radu a u slučaju najavljene inspekcije rada daju im da potpišu ugovor o djelu ?! Radna knjižica je javna isprava i ako nije zaključen ugovor o radu nema temelja da radna knjižica bude kod „poslodavca“.

U skladu sa Zakonom o gospodarskim/privrednim društvima društva ne mogu zaključivati ugovore o djelu za temeljnu djelatnost istu odredbu ima i Zakon o javnim poduzećima i Zakon o radu RS.

Međutim, primjera radi: nema sankcije za s.t.r. koja upošljava nekada i po 6-7 radnika a inspekciji prezentiraju ugovor o djelu a zapravo su prijavljeni i ugovore o radu imaju članovi obitelji „gazda“ .

Ugovor o privremenim i povremenim poslovima jeste ugovor reguliran Zakonom o radu i ovo je poseban ugovor. Njime se ne zasniva radni odnos. Zakonom su propisani kumulativni uvjeti kada se može ovaj ugovor potpisati: poslovi za koje se zaključuje moraju imati karakter privremenih i povremenih poslova, zaključuje se na period do 60 u toku kalendarske godine. Ovi poslovi se obavezno utvrđuju pravilnikom o radu i ne smiju biti poslovi za koje za zaključuje ugovor o radu.

Primjer: Ako je kod poslodavca, u skladu sa organizacijom rada i sistematizacijom radnih mjesta upražnjeno radno mjesto trgovca ili pravnika, kod prijema radnika sa tim kvalifikacijama poslodavac treba radniku ponuditi ugovor o radu a nikako ugovor o djelu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima.

U smislu čl. 4.ZOR –a FBiH poslodavac je dužan nakon zaključivanja ugovora o radu sa radnikom, radnika prijaviti na obavezno osiguranje (penzijsko i invalidsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, te mu u roku od 15 dana uz pisani dokaz dostaviti kopiju prijave, u smislu čl.28.

Odlukom Zavoda za MIO/PIO postoji obaveze uplate doprinosa za MIO/PIO i po osnovu npr. ugovora o volontiranju i za stručnu praksu učenika ali se ne može u radnoj knjižici to evidentirati. Praksa pokazuje da nije česta upotreba ovog ugovora koji je sui generis ugovor radnog prava i uvijek se zaključuje ugovor o djelu u slučaju kada se ne želi uspostaviti radni odnos. Porezni tretman u smislu obaveze plaćanja doprinosa za MIO/ PIO i zdravstveno i porez na dohodak je identičan i kod ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Radno iskustvo stečeno na temelju ova dva ugovora se ne mogu upisati odnosno ne upisuju se u radnu knjižicu niti ima utjecaja na ostvarivanja prava iz MIO/PIO.

Radnik za vrijeme trajanja probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada. Radnik i poslodavac ima pravo da raskinu ugovor i prije isteka roka probnog rada uz otkazni rok od minimalno 7 odnosno 14 dana. Poslodavac određuje način provođenja i ocjenjivanja probnog rada prema prirodi i naravi posla. Ako radnik ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada raskida se
ugovor sa danom isteka roka utvrđenog o probnom radu.

NAPOMENA!
Probni rad nije besplatan rad, i kad se ugovora probni rad isti mora biti ugrađen u ugovor o radu u pisanom obliku. Naime raširena je bila praksa u Kantonu 10 posebno kada su u pitanju mladi i žene i uvjerenost radnika da je probni rad do 6 mjeseci besplatan i prihvaćen i zakonit i moguć. Zlouporabom ovog instituta poslodavci su izrabljivali ljude i osiguravali besplatnu radnu snagu. Postoji više svjedočenja o radu u trajanju od 6 mjeseci bez bilo kakve naknade nakon čega bi uslijedila usmena obavijest da nije radnik zadovoljio na probnom radu i da ne može ostati raditi.

Zakonom o radu ne tretira se više volonterski rad. Osobe koje imaju potrebu za stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem na određenim poslovima za koje su stekle stručnu spremu mogu sa poslodavcem zaključiti ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Kada je u pitanju radno vrijeme novina u Zakonu o radu FBiH je „pripravnost“. Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

regulated binary options brokers 2015town house miamiразработка сайтов в ростове на донупаркета укладкабетонная стяжка цена за работуссылкацентр возрождение

U smislu oba entitetska zakona o radu, radnik zasniva radni odnos zaključenjem ugovora o radu (pravna osnova) po osnovu kojeg stupa na rad (faktička osnova). Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

Međutim, ovakav rad u smislu čl. 170. ZOR FBiH mogao bi se tretirati kao “rad na crno” za koje je predviđena novčana kazna za poslodavca u iznosu od 500 KM do 2.000 KM, za svakog radnika, a u ponovljenom prekršaju novčana kazna od 5.000 KM do 10.000 KM. Za prekršaj se može kazniti i radnik novčanom kaznom od 100 KM do 300 KM.

translate from korean to englishмагазин интернет косметикиmalaysia airEuro Againstнадежные ноутбукикакцерковь возрождения проповедь

• način zasnivanje radnog odnosa;
• sadržaj ugovora o radu;
• rad izvan prostorija poslodavca;
• uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad;
• vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti (čl.35. ZOR FBiH);
• raspored radnog vremena i uvjeti za utvrđivanje preraspodjele radnog vremena;
• noćni rad – može se drugačije urediti kolektivnim ugovorom;
• način i vrijeme korištenja odmora (odmora u toku radnog vremena, dnevnog, sedmičnog i godišnjeg) ;
• godišnji odmor, trajanje i način korištenja, te osnova za uvećanje trajanja godišnjeg odmora duže od najmanje 20 radnih dana a najviše 30 radnih dana;
• način donošenja plana godišnjeg odmora – rokovi, način konsultacije i sl.;
• odsustva sa rada – plaćena i neplaćena;
• uvjeti, trajanje i naknada za vrijeme plaćenog odsustva radnika na obrazovanju za potrebe sindikalnog rada;
• trajanje i naknada radniku dobrovoljnom darovaocu krvi;
• utvrđivanje posebnih slučajeva plaćenog odsustva u smislu čl. 53. st 6.ZOR-a;
• naknada plaće za odsustvo sa posla ženi - trudnici kojoj poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje na druge poslove na njen zahtjev zbog stanja u kojem se nalazi;
• pravo odsustva jednog roditelja do tri godine života djeteta nakon isteka porođajnog odsustva – a za to vrijeme prava i obaveze iz radnog odnosa miruju;
• plaća –elementi za određivanje osnovne plaće i dijela plaće po osnovu radnog učinka, periodi isplate plaće;
• visina dodatka za povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te rad na dane sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi;
• utvrđivanje visine najniže plaće – satnica;
• visina i periodi isplate naknade plaće za vrijeme odsustvovanja sa rada iz opravdanih razloga u smislu st. 1. člana 81 ZOR-a (godišnji odmor, privremena spriječenost za rad, porođajno odsustvo, plaćeno odsustvo i drugo) ;
• visina i periodi isplate naknade plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv st. 3. člana 81 ZOR-a (viša sila, viša sila privremeni zastoj u proizvodnji i drugo) ;
• visina i periodi isplate naknade radniku za predmet industrijskog dizajna ostvaren na radu st.4. člana 84. ZOR-a, odnosno primjenu tehničko unapređenja odnosno tehničkog rješenja ostvarenog racionalizacijom odnosno rješenjem koje je radnik predložio st.6. čl. 84.ZORa;
• visina i način isplate naknade za slučajeve ugovorene zabrane takmičenja čl. 87. ZOR-a;
• smanjenje i oslobađanje radnika od obveze naknade štete čl. 92. ZOR-a;
• vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza u smislu čl. 97. ZOR-a – lakše ili teže;
• preciziranje rokova za otkaz ugovora o radu u smislu čl. 105. ZOR-a;
• postupak mirnog rješavanja sporova;
• arbitraža;
• Prijenos ugovora o radu uposlenika na novog poslodavca u slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (spajanje, pripajanje, podjela i dr)
• štrajk;
• PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI (oni poslovi za koje se ne sklapa ugovor o radu na određeno ili neodređeno);
• poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka.

U smislu odredbi čl. 182. ZOR FBiH, odnosno čl. 269. ZOR RS socijalni partneri u oba entiteta trebali su pristupiti usuglašavanju kolektivnih ugovora sa novim zakonom.

 new construction in west palm beachюридическая помощь харькововИгровые приставки Портативныебренды модной одеждыпродвижение сайта в поисковиках бесплатноPSKprestigeoption broker

Kolektivni ugovor obvezuje poslodavca, ako ga je sam sklopio ili mu pristupio ili ako je član udruženja koje je sklopilo kolektivni ugovor te ga poslodavac mora primjenjivati prema svim radnicima koji su kod njega zaposleni. Kolektivni ugovor sadržava odredbe kojima se reguliraju prava i obveze stranaka koje su zaključile kolektivni ugovor, tj. sindikata i poslodavca (obvezni dio kolektivnog ugovora), te pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa radnika kod tog poslodavaca, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima (normativni dio kolektivnog ugovora).

Kolektivni ugovor obavezno mora sadržavati:

• naziv osoba koje ga sklapaju – socijalni partneri (sindikati, poslodavci i/ ili predstavnici
  Vlade) ;
• područje na koje se primjenjuje;
• vrijeme na koje se zaključuje - neodređeno - određeno vrijeme;
• odredbe o otkazu ako se sklapa na neodređeno vrijeme;
• odredbe o izmjeni i obnovi ugovora.

Kolektivni ugovor u mogu zaključiti samo reprezentativni sindikati odnosno reprezentativna udruženja poslodavaca u smislu oba entitetska zakona. Kolektivni ugovor može se zaključiti kao opći, granski i pojedinačni (kod poslodavca).

Važno je znati da oba entitetska zakona sadrže “princip najpovoljnijeg prava”. Ovaj princip utvrđen je u članu 19. ZOR-a FBiH, odnosno članu 9. ZOR-a RS. Dakle, princip najpovoljnijeg prava podrazumijeva da se kolektivnim ugovorom prava radnika mogu povećati u odnosu na Zakon i u odnosu na ugovor o radu i pravilnik o radu. Svrha je
kolektivnog ugovora da se njime povećaju prava radnika odnosno da se prava radnika, postojeća ili veća, zajamče dokumentom koji obvezuje poslodavca. Kolektivni ugovor se sklapa u interesu radnika, ali i poslodavac ima interes sklopiti kolektivni ugovor, jer time dobiva socijalni mir, ali i partnerstvo sa sindikatom te pravno i ekonomski jasnu situaciju u vezi radnih odnosa.

посуда российкогокурорты в батуми ценыконтекстная реклама продвижение сайтовsensual massage in kuala lumpurреклама сайтов в интернетеКакonline проверка на вирусы

Diskriminacija u oblasti rada regulirana je kao nezakonita stupanjem na snagu Zakona o zabrani diskriminacije (ZZD) 5.08.2009. godine, čime je stvoren sveobuhvatan okvir građanskih i upravnih propisa za zaštitu od diskriminacije. Diskriminacijom, u smislu ZZD, smatra se svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem
licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, spolnog izražavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima javnoga života. Zakonom je utvrđena odgovornost i obveza zakonodavne, sudske i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji vrše javna ovlaštenja, tj. nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, da svojim djelovanjem omoguće zaštitu, promoviranje i stvaranje uvjeta za jednako postupanje.

Više o diskriminaciji možete pročitati u našem priručniku "Prva pomoć radnicima i sindikatima-pitanja i odgovori"

miami pre construction condosempireoptionFree binary options signalrent miami beach houseprimetime financeкак перенести viberреклама недвижимости