Kako ističu iz Vlade, zakonski prijedlog polazi od smjernica koje su se temeljile na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti mirovinskog sustava u FBiH i pokazanim lošim demografskim izgledima.

Ukratko, strategija je procijenila da će se, ako se postojeći mirovinski sustav u FBiH ne reformira i ako se nastave umjereni ekonomski i demografski trendovi, pad radno sposobnog stanovništva preliti na pad zaposlenih, odnosno osiguranika i prihoda od doprinosa, što će se, prema postojećem sustavu “koeficijenta” (tj. isplati onoliko koliko imaš), nužno odraziti i na buduću visinu relativnih mirovina, piše Večernji list BiH.

Ponovljena simulacija sustava bez reforme s novim podacima potvrđuje nalaze iz strategije.

Financijsko stanje Federalnog zavoda MIO/PIO je jako složeno u segmentu održavanja dostignute razine i redovitosti isplate mirovina.

Tijela upravljanja već duže vrijeme donose upitne odluke isplatnog koeficijenta i protivno važećem zakonu vrše “posudbu” sredstava za isplatu iz tekućeg mjeseca za isplatu mirovina iz prethodnog, kako bi se razina mirovina održala na dostignutoj razini.

Takvo postupanje na mjesečnoj razini dovodi do značajnog deficita – ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga, uz napomenu da značajan problem i opterećenje predstavlja doprinose za MIO/PIO.

Vlada FBiH, resorno ministarstvo i Zavod MIO/PIO poduzeli su odgovarajuće aktivnosti kako bi se kratkoročno osigurala redovitost isplate mirovina, sukladno sporazumu potpisanom s relevantnim predstavnicima umirovljenika u FBiH.

Međutim, poduzete aktivnosti su predviđene samo kako prijelazno rješenje do donošenja predloženog zakona, koji praktično garantira redovitost u isplati mirovina i učinkovitiji rad nositelja osiguranja.

Predloženim zakonom, u čiji je posjed došao Večernji list BiH, propisuje se da ako prihodi nositelja osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu mirovina u tekućem mjesecu.

Potrebna razlika namiriti će se iz proračuna Federacije, odnosno drugih izvora koje osigura FBiH, a po zahtjevu nositelja osiguranja. Druga zakonska rješenja predmetnog zakona dovode do smanjenja “pritiska” na mirovinski sustav, jer postupno pooštravaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu i obiteljsku mirovinu, uz izuzetke koje su primjereni socioekonomskim prilikama u FBiH, na odgovarajući način proširuju mirovinski obuhvat i stvaraju pretpostavke za uvođenje pravednih stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje u dijelu koji se odnosi na staž s uvećanim trajanjem.

Osobe koje zaključuju brak nakon navršenih 65 godina uvjetuju se trajanjem braka ili zajedničkim djetetom kako bi se izbjegli fiktivni brakovi i korištenje obiteljske mirovine.

Nadalje, stvaraju se pretpostavke za ekonomičniju organizaciju sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja, a time i smanjenje troškova nositelja osiguranja.