Centar za građansku suradnju je u srijedu, 21.8.2019. godine organizirao županijski/kantonalni sastanka u okviru Koalicije za bolju zaštitu radničkih prava na temu: “Značaj pregovaranja u izradi Kolektivnog ugovora“ koji se održao u Mostaru. Sastancima su prisustvovali sindikati i nadležne institucije, kao i lokalni mediji.
Uvodničarka na sastanku bila je Edina Čomić iz Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja i nauke i kulture, koja je podijelila svoja iskustva o suradnji sindikata sa institucijama i poslodavcima, postignućima sindikata ali i problematici sa kojima se isti susreću.
Tokom izlaganja Edina Čomić se dotaknula važnosti vođenja pregovora prilikom potpisivanja kolektivnih ugovora, jer se pomoću istoga može i treba popraviti položaj radnika, kako je navela “kolektivni ugovor je stup radničkih prava, te sporazum između poslodavaca i radnika tj. sindikata, koji se treba temeljiti na uzajamnom uvažavanju i pronalasku kompromisnih rješenja“. Osvrnula se i na problematiku ne postojanja sindikata u realnom privatnom sektoru, što se u kasnijem razgovoru pokazalo kao jedan od ključnih problema, s obzirom da su radnici u privatnom sektoru zbog nepostojanja sindikalnog organiziranja nezaštićeni i zapostavljeni.
Marina Berberović ispred Sindikat doktora medicine i stomatologije osvrnula se na nedavnu problematiku sa kojom se sindikat susreće, a tiče se nepoštivanja kolektivnog ugovora od strane Vlasti. Kako je navela problematika je kršenje potpisanog kolektivnog ugovora u djelu koji se odnosi na povećanje plata koje su trebale rasti u dogovorenim etapama, međutim dogovoreni rok nije poštovan, te je sindikat najavio generalni štrajk ukoliko se dogovor ne postigne. Kako je navela, cilj nije samo pregovaranje i potpisivanje kolektivnog ugovora, mnogo važnije je da se potpisnici istoga pridržavaju.
Sudionici ispred resornih institucija istaknuli su problematiku nepovezanosti službi i institucija, odnosno poteškoće u komunikaciji i razmjeni informacija, što često za rezultat ima neblagovremenu reakciju, posebno u slučajevima rada na crno i prekovremenog rada. Također, učesnici su istaknuli i problematiku zloupotrebe zakonskih propisa od strane poslodavaca u pogledu trajanja probnog rada. Praksa je pokazala da pojedini poslodavci nakon 6 mjeseci probnog rada radniku otkazuju ugovor o radu navodeći pri tome da isti nije zadovoljio uslove, bez obaveze dokazivanja činjeničnog stanja, što radnika stavlja u nepovoljan položaj i sprječava ga u daljnjem ostvarivanju i korištenju prava.
Međutim, ono što je važno naglasiti jeste da su institucije i sindikati identificirali probleme, ali i ponudili zajedničke preporuke za poboljšanje daljnjeg rada. Kao ključne komponente naveli su:
– potrebu za uspostavljanjem županijskih Mirovnih vijeća,
– insistiranje na provođenju zakona, ali i pokretanju inicijativa za izmjene i dopune zakona koji su se u praksi pokazali nefunkcionalnima, kao što je Zakon o štrajku (procedure koje navedeni zakon propisuje je loše uređen za radnike i sindikate)
– uspostavljanje bolje suradnje sindikata i institucija, ali i poboljšanje suradnje između sindikata, te uspostavljanje sistema bolje razmjene informacija i koordinacije aktivnosti.
– edukacija sindikalnih povjerenika i radnika o njihovim pravima i obavezama,
Sastanak je održan u sklopu projekta “Zajedno za radnička prava“ koji podržava Međunarodni Olof Palme Centra.